Protekla 2019. godina bila je naša najuspješnija godina od osnivanja, kako u pogledu prihoda koji su rekordni za cijelu grupaciju, tako i u broju zaposlenih koji se sada popeo na 4.500. Zahvaljujući promjenama koje smo uveli osnivanjem AS Holdinga, nastavili smo nizati dobre i pozitivne priče. Ovo je godina u kojoj su naši brendovi utvrdili i učvrstili liderske pozicije. Godina u kojoj je izvoz u zemlje regije, ali i evropske i svjetske države premašio naša očekivanja. Godina u kojoj smo zadržali postojeće i pridobili nove kupce. Primijenili smo nove tehnologije, povećali broj zaposlenih, ispunili očekivanja investitora…
U periodu koji je pred nama, AS Holding vidim kao jednu od vodećih grupa u BiH. Želimo biti među pet najvećih proizvođača prehrane u Jugoistočnoj Evropi. No, da bismo to postigli, naša sljedeća faza razvoja će podrazumijevati da se Grupa podijeli na divizije, tj. strateško-poslovna područja: hrana, logistika, tekstil, te ulazak u neka nova strateška područja. Tu su i nove ideje, nove akvizicije koje će upravo podrazumijevati naš ulazak u nove poslovne sfere.
Koji brendovi iz vaše grupacije su posebno zablistali u ovoj godini, a za koje mislite da imaju najveći potencijal u narednim godinama?
Teško je izdvojiti samo neke, ali recimo da je iz kompanije AC Food Maza opravdala sve ono što se o njoj pričalo nakon samog lansiranja pred kraj 2018. godine. Ona definitivno ima ogorman potencijal, jer se radi o visokokvalitetnom proizvodu kakav je bio potreban našim potrošačima. Tu su još neki novi, vrhunski brendovi iz AC Fooda koji na tržište dolaze početkom 2020. godine, a na čijem se razvoju radilo mjesecima, pa i godinama.
Pored toga, Klas je obradovao kupce i potrošače novim vrstama hljebova koji su se visoko pozicionirali i za kratko vrijeme postali izuzetno traženi. Vispak je novom ‘Sad pa sad’ kafom potvrdio liderstvo u kategoriji kafe, dok je Oaza inovativnim aromatiziranim vodama i domaćim čajem dokazala kako je tržište željno nečeg novog, kvalitetnog i originalnog.
Očekujemo nove investicije i akvizicije
Kada govorimo o najvećim potencijalima u godinama koje su pred nama, puno je sjajnih brendova koji mogu ispričati odlične priče. Ipak, ovaj put izdvojio bih Tuzlansku So, kao najprodavaniji proizvod te vrste u zemljama bivše Jugoslavije. Dobar kvalitet i dobar brend prepoznali su potrošači. Pokušat ćemo proširiti ovaj uspjeh. Tradicionalno najjače tržište poslije Bosne je Srbija. A nakon toga Sjeverna Makedonija, Kosovo, itd. Prodajemo se u Srbiji, jer smo geografski blizu.
Investicije u Agrokomerc ili brend Maza već djeluju veoma uspješno. Šta u tim poslovima očekujete u narednoj godini?
Očekujemo nove investicije koje će se odnositi na razvoj i nove tehnologije u postrojenjima za proizvodnju hrane. Pored toga, kao što sam već i spomenuo, mnogo novih proizvoda iz AC Fooda, ali i naših drugih kompanija stiže na tržište u narednoj godini, od kojih očekujemo velike priče, jer su u tom smjeru i rađene. Cilj nam je napraviti najtraženije proizvode u BiH i da kao takvi zadovolje sve evropske i svjetske kriterije za izvoz. Na putu smo da to ostvarimo, jer već sad imamo upite velikih maloprodajnih lanaca kao što su Lidl, Kaufland i Rewe group za AC Food proizvode.
Kako ocjenjujete globalne privredne prilike u našoj zemlji, posebno s pozicije poslodavaca, te koliko bi politike svih nivoa vlasti mogle da budu senzibilnije prema njima?
Od izuzetne je važnosti da svi budemo u jednoj dobroj sinergiji. Ono što se od nas očekuje jeste da inoviramo, radimo, ponudimo tržištu nove vrijednosti i kvalitet, da budemo konkurentni. Nema uspjeha bez zajedničkog djelovanja i saradnje.
Nama je potrebna poreska reforma kako bi naše kompanije i ukupna bosanskohercegovačka privreda podigle nivo konkurentnosti prije svega na domaćem, a onda i na inozemnim tržištima. Povećanjem konkurentnosti povećat ćemo investicije, razvoj, ukupan rast i na koncu standard svih građana.
Brendovi vaše grupacije prodaju se širom svijeta. Na koja tržišta ste posebno ponosni?
Obično prvo spomenem Sloveniju, jer naša Zlatna džezva trenutno zauzima drugu poziciju u kategoriji tradicionalnih kafa na tom tržištu. Može se kupiti u svakoj prodavnici u Sloveniji i zaista ne krijem veliki ponos zbog te činjenice. Pored toga, izvoz u Hrvatsku je hvale vrijedna priča, jer svi brendovi, svih naših članica, visoko kotiraju na tom tržištu.
Maza je opravdala očekivanja
Ne mogu da ne spomenem izvoz Solane u Srbiju, jer ona tamo dominira. Svakako da smo ponosni i na tržište SAD-a gdje izvozimo Zlatnu džezvu i ostale Vispak brendove, Mazu, Tops, proizvode kompanije AS i drugih. Skandinavija nam je posebno zanimljiva i uspješna kada je riječ o izvozu svih naših brendova, a naročito Klasovog Zlatnog pudera.
Koliko poslodavci mogu pomoći da se smanji odljev radne snage iz BiH?
Nije to problem samo u BiH, nego i u svim zemljama Balkana. Ključ je u tome da se napravi jedna vrlo ozbiljna regionalna strategija koja će zaustaviti odlazak mladih s ovih prostora. Pored mladih odlaze i oni koji imaju stalna zaposlenja, čitave porodice pa i oni koji dobro kotiraju u državi i društvu. Poslodavci mogu pomoći mnogo, ali i država koja kao glavni faktor regulacije može utjecati na povoljniji životni ambijent radnika, smanjivanjem poreza i doprinosa u cilju povećanja neto plaća radnicima.
Posljednje dvije godine mi u Holdingu radimo projekte koji su upravo namijenjeni mladim ljudima. Innovation challenge takmičenja pružaju direktnu priliku mladima da ostanu raditi u našim kompanijama. Sretan sam zbog činjenice da smo ovim projektom vodeći u BiH i da diktiramo trendove kada je riječ o platformama za mlade ljude koje želimo zadržati u BiH.
Nedavno sam čitao da su motivacijski faktori za odlazak sociološki izuzetno zanimljivi, jer je stabilna plata tek na osmom mjestu. Glavni faktor napuštanja BiH u potrazi za boljim životom je priznanje dobrog rada od poslodavca, potom odnos s kolegama, zatim poželjan ‘work-life’ balans. Naša HR služba posebno brine o ovom dijelu i tu smo napravili iskorak. Stalno pokušavamo unaprijediti sistem kroz materijalne i nematerijalne benefite za uposlenike i cijele timove. Novi pristup već je dao značajne rezultate, tako da ćemo nastaviti razvoj ovog sistema.
U posljednje vrijeme dosta se spominje zakon o ustupanju radne snage? Koliko njegovo donošenje može pomoći poslovnim subjektima, a koliko samim radnicima?
Takva praksa postoji već odavno u zemljama Zapada. Zapravo je tržište to koje će dati konačan odgovor.